[VIDEO] LUDO OTKRIĆE O PLAVIM OČIMA Ako ih imate, ovo će vas oduševiti
Dohvati vezu
Facebook
X
Pinterest
e-pošta
Druge aplikacije
-
Plave su oči relativno nov dodatak ljudskome rodu. Vjeruje se da su originalno svi imali smeđe oči a da su se plavooki počeli pojavljivati tek prije nekih 10.000 godina.
Procijenjuje se da danas između 20% i 40% Europljana ima plave oči, ali točan razlog za to nije poznat. Pretpostavlja se da se radi o genetskoj mutaciji. Pretpostavlja se da je gen preživio jer su ljudi s tom bojom očiju smatrani fizički privlačnijim pa su imali više prilike množiti se. Boju očiju određuje količina pigmenta u šarenici oka. Puno pigmenata – smeđe oči, manje pigmenata – zelene oči, malo ili nimalo pigmenata – plave oči. Čak 16 gena određuje boju očiju, ali dva glavna su HERC2 i OCA2, s time da HERC2 skluži kao prekidač koji aktivira OCA2, a ovaj zatim aktivira proteine koji proizvode pigmente. Ako i jedan od ova dva gena mutira i prestane vršiti svoju funkciju, prekida se lanac reakcija te proteini ne stvaraju pigmente. A rezultat toga su plave oči.Roditelji smeđooki, a dijete plavooko Svatko ima po dva od svake vrste gena u svome tijelu, po jedno od oca i od majke. Tako ako jedan roditelj ima mutirani OCA2 gen, a drugi sve normalne, i dijete će imati smeđe oči. Ali ako oba roditelja imaju mutirani OCA2, postoji 25% šanse da će dijete imati plave oči. Teoretski, skriveni mutirani OCA2 mogao bi se prenositi kroz obitelj generacijama, bez da itko ima plave oči. Istraživanje provedeno na sveučilištu u Kopenhagenu proučavalo je DNK plavookih osoba, i otkrilo da ih je 99,9% imalo mutaciju u OCA2 genu koja ga je učinila beskorisnim. Zbog toga znanstvenici vjeruju da svi plavooki ljudi možda potječu od jednog jedinog zajedničkog pretka.
Rada Manojlović se poslije svađe sa Harisom Berkovićem pokušala ubiti! Naime, kako prenose srbijanski tabloidi, popularna pjevačica se nakon svađe sa momkom Harisom Berkovićem pokušala ubiti. Rada se nagutala tableta, što joj je umalo došlo glave, pa je jednu noć preležala u beogradskoj bolnici. Otac Rade Manojlović vidno zabrinut progovorio o novim problemima svoje kćerke - Tačno je da je ponovo počela manje da jede i da ne spava. Kako sam čuo, opet pada u one njene depresije. Ja joj kažem da dođe na selo, a ona neće. Da me malo sluša, sve bi bilo u redu. Njoj su estrada i momci došli glave, nervira se oko pjesama pa oko tih momaka. Niko nije vrijedan njenih suz a - iskreno je ispričao Radin otac.
Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum) je veliko listopadno drvo koje krasi ulice i parkove širom sveta. Drvo kestena može da dostigne visinu do 36 metara, kora mu je siva i debela cvetovi su mu skupljeni u metličaste cvasti, a plod kestena sadrži dve semenke. Divlji kesten vuče poreklo iz Azije i od davnina se koristi za lečenje mnogih oboljenja. Svima su nam dobro poznati jestivi recepti od kestena kao što su razne supe, kolači, kesten pire i rolade, a da li ste znali da se kesten može koristiti i u lekovite svrhe? U ovom članku saznajte koja su to lekovita svojstva divljeg kestena. Divlji kesten kao lek I divlji i pitomi kesten imaju svoja lekovita svojstva, što mogu pripisati supstancama koje sadrže. Divlji kesten konkretno sadrži mnoštvo vitamina, a najlekovitiji sastojak koji sadrži jeste saponin, koji je izolovan iz semena. Saponin iz divljeg kestena je efikasan za lečenje mnogih kožnih oboljenja, a idealan je i za negu kose. Divlji kesten je najpoznatiji kao prirodni...
Šuma koja se nalazi nedaleko od poljskog sela Nove Čarnovo i danas je obavijena velom tajne. Ovdje raste oko 400 borova čija su stabla u obliku kuke. Misteriozna šuma poznata pod imenom "Kukasta šuma" i danas je poznato izletište. Zna se da je drveće posadilo lokalno stanovništvo 30-ih godina prošlog stoljeća, ali ovo čudnovato drveće okruženo je istom vrstom borova koji su normalno izrasli. Međutim, nekim čudom samo tih 400 borova izraslo do 20-ak cantimetara visine, a zatim se njihovo stablo pod pravim uglom savija u desno, da bi dalje raslo horizonatalno. Pošto su napravila luk, drveće je opet počelo da raste u visinu. Tako je drveće dobilo oblik velike udice. Većina borova savijena je u pravcu sjevera. Procjenjuje se da su počela da se savijaju deset godina poslije sađenja. Postoje mnoge teorije zašto ova stabla izgledaju ovako, ali do sada ni jedna od njih nije sasvim potvrđena, što još više razbuktava maštu. Prema jednoj teoriji borovi su oštećeni tokom Drugo...
Primjedbe
Objavi komentar