Zašto su slatkiši između obroka loš izbor

-


Mnogo roditelja dijeli uvjerenje da je dobro dijete hraniti jakom, što u većini slučajeva znači slatkom hranom. Tako djeca brzo nauče tražiti hranu prijatnog ukusa, a odbijati one manje privlačne.

 Hrana koja sadrži ugljikohidrate, odnosno hrana koja stvara energiju, boljeg je okusa od hrane koja je potrebna za izgradnju i zaštitu organizma. I tako mnoga djeca odrastaju gladna proteina, minerala i vitamina zato što su zasićena slatkišima.
Djeci treba objasniti da desert, izuzimajući voće, nije bitan element u ishrani. Slatkiši upotpunjuju ishranu zato što su bogatiji kalorijama, ali s obzirom na to da je gojaznost sve izraženija kod djece, najbolje je dijete naučiti da ih smatra povremenom nasladom, a ne sastavnim dijelom obroka.
Kada su u pitanju dojenčad, roditelji se savjesno pridržavaju ishrane koju preporučuju liječnici. Ali, kada beba poraste i dobije zube, odnosno kada je sposobna jesti gotovo sva jela, izlažu ga poplavi bombona, sladoleda, voćnih sokova, kolača…
Nemojte ponoviti ovu grešku na svom djetetu. Zamolite svoje prijatelje, bake, nane i dede da mu ne daju ništa između obroka. Nesumnjivo je da oni imaju dobre namjere, ali vi odlučujete o načinima ishrane svog djeteta.
Ako dijete zaista ogladni između obroka, ponudite mu zdravu proteinsku hranu kao što je mlijeko, sir ili komad hladnog mesa

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

BALKAN U ŠOKU Rada Manojlović pokušala samoubistvo?!

-
Slika
Rada Manojlović se poslije svađe sa Harisom Berkovićem pokušala ubiti! Naime, kako prenose srbijanski tabloidi, popularna pjevačica se nakon svađe sa momkom Harisom Berkovićem pokušala ubiti. Rada se nagutala tableta, što joj je umalo došlo glave, pa je jednu noć preležala u beogradskoj bolnici. Otac Rade Manojlović vidno zabrinut progovorio o novim problemima svoje kćerke -  Tačno je da je ponovo počela manje da jede i da ne spava. Kako sam čuo, opet pada u one njene depresije. Ja joj kažem da dođe na selo, a ona neće. Da me malo sluša, sve bi bilo u redu. Njoj su estrada i momci došli glave, nervira se oko pjesama pa oko tih momaka. Niko nije vrijedan njenih suz a - iskreno je ispričao Radin otac.
Pročitajte više

Divlji kesten u rakiji kao lek – RECEPT ZA VENE, KAPILARE, HEMOROIDE…

-
Slika
Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum) je veliko listopadno drvo koje krasi ulice i parkove širom sveta. Drvo kestena može da dostigne visinu do 36 metara, kora mu je siva i debela cvetovi su mu skupljeni u metličaste cvasti, a plod kestena sadrži dve semenke. Divlji kesten vuče poreklo iz Azije i od davnina se koristi za lečenje mnogih oboljenja. Svima su nam dobro poznati jestivi recepti od kestena kao što su razne supe, kolači, kesten pire i rolade, a da li ste znali da se kesten može koristiti i u lekovite svrhe? U ovom članku saznajte koja su to lekovita svojstva divljeg kestena. Divlji kesten kao lek I divlji i pitomi kesten imaju svoja lekovita svojstva, što mogu pripisati supstancama koje sadrže. Divlji kesten konkretno sadrži mnoštvo vitamina, a najlekovitiji sastojak koji sadrži jeste saponin, koji je izolovan iz semena. Saponin iz divljeg kestena je efikasan za lečenje mnogih kožnih oboljenja, a idealan je i za negu kose. Divlji kesten je najpoznatiji kao prirodni...
Pročitajte više

Najčudnija šuma na svijetu: Stabla rastu u obliku kuke!

-
Slika
Šuma koja se nalazi nedaleko od poljskog sela Nove Čarnovo i danas je obavijena velom tajne. Ovdje raste oko 400 borova čija su stabla u obliku kuke. Misteriozna šuma poznata pod imenom "Kukasta šuma" i danas je poznato izletište. Zna se da je drveće posadilo lokalno stanovništvo 30-ih godina prošlog stoljeća, ali ovo čudnovato drveće okruženo je istom vrstom borova koji su normalno izrasli. Međutim, nekim čudom samo tih 400 borova izraslo do 20-ak cantimetara visine, a zatim se njihovo stablo pod pravim uglom savija u desno, da bi dalje raslo horizonatalno. Pošto su napravila luk, drveće je opet počelo da raste u visinu. Tako je drveće dobilo oblik velike udice. Većina borova savijena je u pravcu sjevera. Procjenjuje se da su počela da se savijaju deset godina poslije sađenja. Postoje mnoge teorije zašto ova stabla izgledaju ovako, ali do sada ni jedna od njih nije sasvim potvrđena, što još više razbuktava maštu. Prema jednoj teoriji borovi su oštećeni tokom Drugo...
Pročitajte više