Zašto bebe ne smiju piti kravlje mlijeko

-


Kada majka, iz bilo kojih razloga, ne može ili, nažalost, ne želi dojiti bebu, onda je njabolje dijete hraniti adaptiranim mlijekom ili formulom. Ono je po sadržaju sastojaka približno majčinom mlijeku i zadovoljava sve nutritivne potrebe dojenčeta u prvim mjesecima života.

U čemu je razlika

Kravlje mlijeko znatno se razlikuje od majčinog. Sadržaj bjelančevina u njemu je četiri puta veći nego u majčinom mlijeku, a ukupna količina minerala višestruko veća.

U prvim mjesecima života dojenčeta nedovoljno je razvijena zaštitna funkcija crijevne barijere. Ograničen je i kapacitet bubrega da koncentriraju mokraću i efikasno eliminiraju produkte metabolizma bjelančevina i viška unijetih minerala.

Šta su posljedice

Zbog toga kod dojenčadi, posebno one mlađe od šest mjeseci koja se hrane kravljim mlijekom, mogu nastati različite štetne posljedice: alergija, oštećenje sluznice crijeva, krvarenje u crijeva, povećanje koncentracije pojedinih aminokiselina, poremećaj acidobazne i vodenoelektrolitne ravnoteže.

Kliničko ispoljavanje alergije vrlo je različito i ovisi o genetskoj predispoziciji, količini alergena koju dijete unosi u organizam i njegovog uzrasta.

Najčešći su gastrointestinalni poremećaji. Usljed oštećenja sluznice tankog crijeva javlja se akutna ili hronična dijareja, povraćanje. Dijete slabije napreduje. Zbog bola u stomaku razdražljivo je i plače.

Djeca koja se hrane kravljim mlijekom mogu biti anemična zbog malog sadržaja željeza u mlijeku. Anemiju je nemoguće izliječiti sve dok se ne ukloni uzrok, odnosno ne isključi kravlje mlijeko iz jelovnika.

Mogu se javiti i promjene na koži u obliku urtikarije (koprivnjača) ili ekcema. Rijetko se javlja i otok usana. Zato većina pedijatara smatra da kravlje mlijeko ne treba uključivati u ishranu dojenčadi do prvog rođendana.

Ko je sklon alergiji

Alergija na proteine kravljeg mlijeka češća je kod dojenčadi, posebno u prvih šest mjeseci života, nego kod starije djece i odraslih. Češća je kod djece iz porodica s alergijskim bolestima.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

BALKAN U ŠOKU Rada Manojlović pokušala samoubistvo?!

-
Slika
Rada Manojlović se poslije svađe sa Harisom Berkovićem pokušala ubiti! Naime, kako prenose srbijanski tabloidi, popularna pjevačica se nakon svađe sa momkom Harisom Berkovićem pokušala ubiti. Rada se nagutala tableta, što joj je umalo došlo glave, pa je jednu noć preležala u beogradskoj bolnici. Otac Rade Manojlović vidno zabrinut progovorio o novim problemima svoje kćerke -  Tačno je da je ponovo počela manje da jede i da ne spava. Kako sam čuo, opet pada u one njene depresije. Ja joj kažem da dođe na selo, a ona neće. Da me malo sluša, sve bi bilo u redu. Njoj su estrada i momci došli glave, nervira se oko pjesama pa oko tih momaka. Niko nije vrijedan njenih suz a - iskreno je ispričao Radin otac.
Pročitajte više

Divlji kesten u rakiji kao lek – RECEPT ZA VENE, KAPILARE, HEMOROIDE…

-
Slika
Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum) je veliko listopadno drvo koje krasi ulice i parkove širom sveta. Drvo kestena može da dostigne visinu do 36 metara, kora mu je siva i debela cvetovi su mu skupljeni u metličaste cvasti, a plod kestena sadrži dve semenke. Divlji kesten vuče poreklo iz Azije i od davnina se koristi za lečenje mnogih oboljenja. Svima su nam dobro poznati jestivi recepti od kestena kao što su razne supe, kolači, kesten pire i rolade, a da li ste znali da se kesten može koristiti i u lekovite svrhe? U ovom članku saznajte koja su to lekovita svojstva divljeg kestena. Divlji kesten kao lek I divlji i pitomi kesten imaju svoja lekovita svojstva, što mogu pripisati supstancama koje sadrže. Divlji kesten konkretno sadrži mnoštvo vitamina, a najlekovitiji sastojak koji sadrži jeste saponin, koji je izolovan iz semena. Saponin iz divljeg kestena je efikasan za lečenje mnogih kožnih oboljenja, a idealan je i za negu kose. Divlji kesten je najpoznatiji kao prirodni
Pročitajte više

Najčudnija šuma na svijetu: Stabla rastu u obliku kuke!

-
Slika
Šuma koja se nalazi nedaleko od poljskog sela Nove Čarnovo i danas je obavijena velom tajne. Ovdje raste oko 400 borova čija su stabla u obliku kuke. Misteriozna šuma poznata pod imenom "Kukasta šuma" i danas je poznato izletište. Zna se da je drveće posadilo lokalno stanovništvo 30-ih godina prošlog stoljeća, ali ovo čudnovato drveće okruženo je istom vrstom borova koji su normalno izrasli. Međutim, nekim čudom samo tih 400 borova izraslo do 20-ak cantimetara visine, a zatim se njihovo stablo pod pravim uglom savija u desno, da bi dalje raslo horizonatalno. Pošto su napravila luk, drveće je opet počelo da raste u visinu. Tako je drveće dobilo oblik velike udice. Većina borova savijena je u pravcu sjevera. Procjenjuje se da su počela da se savijaju deset godina poslije sađenja. Postoje mnoge teorije zašto ova stabla izgledaju ovako, ali do sada ni jedna od njih nije sasvim potvrđena, što još više razbuktava maštu. Prema jednoj teoriji borovi su oštećeni tokom Drugo
Pročitajte više